Naš Zvone je gostovao kod Tanje Purete u emisiji Psihologija uspjeha na Poslovni FM. Pričao je o svemu i svačemu – našim istraživanjima i projektima, svom profesionalnom razvoju, važnosti psihologiju u biznisu… Ono što je sigurno je da je bilo zanimljivo. Pa bacite uho 🙂
Prije nekog vremena u BPLab blogu pisali smo o pet osnovnih BPL kompetencija vođenja koje su važne za uspjeh u bilo kojem menadžerskom poslu. Suštinu našeg shvaćanja menadžerskog posla čini ideja da se uspjeh menadžera prosuđuje prema tome koliko je uspješan tim koji vodi odnosno koliko ljudi kojima je nadređen(a) dobro obavljaju svoj posao.
Uz „uobičajene“ zahtjeve posla za koje su potrebne osnovne menadžerske kompetencije, COVID situacija stavlja i neke dodatne psihosocijalne izazove pred menadžment i njihove zaposlenika. Temeljna obilježja trenutnih okolnosti su novost/neizvjesnost (Je li treći val završio ili ne? Hoće li najesen biti četvrtog vala i kako će to utjecati na poslovanje?) i značajno promijenjene okolnosti (npr., rad od kuće ili rad usklađen s važećim epidemiološkim mjerama). Naša temeljna teza u ovom blogu je da su izazovi pred kojima se nalaze menadžeri i zaposlenici predvidivi i da postoje savjeti u znanstvenoj literaturi koji mogu pridonijeti uspješnom nošenju sa situacijom.
Mi u BPLabu savjetujemo menadžerima sljedeće:
Novost, neizvjesnost i stalna promjena kod zaposlenika izazivaju povećan osjećaj nesigurnosti. Taj osjećaj proizlazi iz promjenjive epidemiološke situacije, ali neizvjesnosti koje prate poslovanje. U situaciji u kojoj smo suočeni s nejasnom prijetnjom kakva je COVID i njegov utjecaj na gospodarstvo, menadžeri često imaju prirodnu potrebu čekati nove i dodatne informacije prije nego se odluče što točno poduzeti. Ipak, istraživanja pokazuju da je taj način djelovanja pogrešan jer produljuje neizvjesnost. Najuspješnijim liderima u krizi pokazali su se menadžeri/vođe koji su djelovali brzo i snažno. Primjerice, najveće pohvale za upravljanje COVID krizom dobila je premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern koja je brzo i odlučno reagirala na pojavu prvih slučajeva pandemije u njenoj zemlji.
Situacija u kojoj se nalazimo je nova i nepoznata pa će menadžeri, bez obzira na to kako reagirali, sigurno povremeno pogriješiti u procjenama i odlukama. Ispravna reakcija na vlastite pogreške je jednako važna kao i pravovremeno reagiranje – ključno je izbjeći obrambeni stav odnosno ne kriviti druge za svoje pogreške. Priznajte pogrešku, razjasnite zašto je do nje došlo i krenite dalje. Nemojte biti kao naši „pandemijski realisti“!
Često se pogrešno misli da je sklonost mijenjanju mišljenja neprikladna za dobre lidere. Premda postoje okolnosti u kojima je važna predanost odabranom smjeru djelovanja, u situacijama koje karakteriziraju nepoznanice ona je vrlo često nepoželjna. Normalno je da novi podaci promijene postojeća uvjerenja. Kada se okolnosti značajno promijene jedino je razumno promijeniti mišljenje i smjer djelovanja.
U situaciji krize, zaposlenici imaju pojačanu potrebu za novim informacijama. Ako ih ne dobiju od menadžera ili organizacije (koji često oklijevaju jer prikupljaju dodatne informacije), prepuštamo ih glasinama/tračevima. Pravovremeno, jasno i transparentno komuniciranje je jedini „protuotrov“ lažnim vijestima koje uzrokuju pad motivacije i stvaranje panike. Osim što trebaju biti pravovremene i jasne, poruke bi trebale uključivati i naznaku vjere u pozitivan ishod odnosno viziju povoljne budućnosti prema kojoj zaposlenici mogu usmjeriti svoj trud i energiju (npr. staro normalno nakon cijepljenja većine populacije).
Nema vođenja ako vas nitko ne slijedi. U izazovnim vremenima razlike među nama i našim životnim situacijama još više dolaze do izražaja. Pokušajte što više uvažavati razlike među članovima tima i njihovim životnim okolnostima, ali ne zaboravite pritom razvijati timski duh i u jako promijenjenim okolnostima. Konačno, osim za informacije, u vrijeme krize zaposlenici imaju povećanu potrebu da im njihovi „šefovi” pomognu da shvate smisao situacije u kojoj se nalaze i posla koji obavljaju. Potrudite se da vaši suradnici vide „the big picture“ i dajte im viziju bolje budućnosti koja je izgledno uskoro pred nama.
Osjećaj neizvjesnosti i nesigurnosti uzrokovan pandemijom koronavirusa i njenim posljedicama na gospodarstvo i društvo pratit će nas još neko vrijeme. U takvoj situaciji menadžerske vještine dobrog vođenja dodatno dobivaju na važnosti.
Haslam, S. A., Steffens, N. K., Reicher, S. D., & Bentley, S. V. (2021). Identity leadership in a crisis: A 5R framework for learning from responses to COVID‐19. Social Issues and Policy Review, 15(1), 35-83.
Kerrissey, M. J., & Edmondson, A. C. (2020). What good leadership looks like during this pandemic. Harvard Business Review, 13(1).
Podaci izneseni u ovom tekstu proizlaze iz istraživanja koja su provedena u sklopu projekta “Implicitna licnost, vođenje i donošenje odluka u organizacijama” (IP-2018-01-9354).
Ako vam se sviđa to o čemu pišemo i pričamo, razmislite o tome da se pretplatite na naš newsletter. Nećemo vas gnjaviti, ali ćemo vam dojaviti kad objavimo nešto novo i zanimljivo.