Dio 2: Ključne psihološke osobine dobrog rukovoditelja

U našem prethodnom blog postu zaključili smo da je (1) menadžerski posao poprilično nestrukturiran i manje formaliziran nego poslovi na nižim razinama organizacijske hijerarhije, da se (2) većinom sastoji od interakcija s drugim ljudima, pri čemu je glavna svrha tih interakcija ostvarivanje određenog utjecaja nad drugima, i da je (3) izrazito vremenski i psihički zahtjevan. Ovo objašnjava zašto su psihološke osobine, a ne stručne kompetencije, ključne za razlikovanje dobrih od loših menadžera. U ovom blog postu ćemo navesti koje su to osobine.

Nužne (ali ne i dovoljne) osobine menadžera

Osobina koja je ključna za izvršavanje menadžerskih zadataka je ekstraverzija. Iako većina ljudi na spomen ekstraverzije smatra da se radi o osobini koja prvenstveno znači društvenost i sklonost aktivnostima koje uključuju veliki broj ljudi (npr. zabave), ekstraverziju čini širi skup osobina od kojih su neke izrazito važne za vođenje. Aspekti ekstraverzije nužni za izvršavanje menadžerskih zadataka su motiv za moći (ili dominantnost) i visoka razina aktivnosti.

Motiv za moći

Zašto je važan?

Motiv za moći odražava sklonost utjecanju, usmjeravanju i vođenju drugih – što su upravo jedni od glavnih zadataka menadžera. Naši motivi govore o tome čemu stremimo i u kakvim ulogama i situacijama se osjećamo najugodnije. Stoga, osobe s izraženim motivom za moći osjećat će se ugodno radeći posao menadžera jer im je taj posao „prirodan“ i udovoljava  njihovim temeljnim motivima. Suprotno tome, osobe koje nemaju izražen motiv za moć često smatraju neopravdanim utjecati na druge te se iz tog razloga neće osjećati dobro u ulozi menadžera i samim time će im biti znatno teže dobro voditi.

Kako prepoznati osobe s izraženim motivom za moći?

Osobe s izraženim motivom za moći najlakše je prepoznati opažanjem njihovog ponašanja u timskom radu. Tijekom vremena, njihov motiv za moći će početi izlaziti na vidjelo kroz samoinicijativno preuzimanje zadataka poput organiziranja timskog rada, raspodjele poslova, praćenja učinkovitosti tima i sl. Ovi pojedinci se neće nužno isticati kreativnim idejama za rješavanje problema, ali će htjeti usmjeravati tim i predlagat će tko bi trebao obavljati koji zadatak.

Razina aktivnosti

Zašto je važna?

Dok je motiv za moći važan za želju za obavljanjem posla menadžera, razina aktivnosti važna je za to hoće li osoba biti u stanju izdržati kontinuirani pritisak posla. Kao što smo vidjeli ranije, posao menadžera izuzetno je zahtjevan, traži puno rada i povremeno žrtvovanje privatnog života. Aktivne osobe mogu ovo podnijeti jer su prirodno „nabrijane“. One su stalno u pokretu, ne libe se raditi u slobodno vrijeme i mogu obavljati više stvari istovremeno, a to je točno ono što je potrebno u poslu menadžera. Neke osobe kojima ovakva razina aktivnosti nije prirodna moći će se prilagoditi zahtjevima posla menadžera, ali znatno teže nego osobe koje su i ovako visoko aktivne. Uostalom, mnogi poznati lideri (npr. Bill Gates, Barack Obama) pokazuju izrazito visoku razinu aktivnosti, čak i u životnim razdobljima kad ne zauzimaju liderske pozicije.  

Kako prepoznati osobe s visokom razinom aktivnosti?

U poslovnom kontekstu, ovakve osobe nikad nemaju mira, odmah se „bacaju na posao“ i obično imaju nekoliko paralelnih projekata/zadataka na kojima trenutno rade. U razdobljima manje poslovne aktivnosti, one će sami tražiti nove zadatke i pokretati nove inicijative/projekte kojima će se baviti u narednom razdoblju. Obično im neće biti problem odvojiti slobodno vrijeme ukoliko je to potrebno zbog posla.

Osobine dobrog menadžera

Iako su gore navedene osobine nužne za obavljanje posla menadžera, one govore o tome žele li osobe biti menadžeri i jesu li sposobne izdržati zahtjeve menadžerskog posla. Drugim riječima, one predstavljaju temelj za obavljanje ovog posla, ali to ne znači da će ljudi s ovim osobinama automatski biti dobri menadžeri. Kombinacija ovih osobina s nizom drugih osobina govori nam o tome imaju li osobe potencijal da budu dobri menadžeri. Mi ćemo izdvojiti 3 osobine koje smatramo izrazito važnima: samokontrolu, emocionalnu inteligenciju i karizmu. No treba imati na umu da je izrazito teško naći osobu koja posjeduje visoke razine svih ovih osobina, ali svakako je poželjno da ih osoba koja je menadžer ima što više.

Samokontrola

Zašto je važna?

Iako je motiv za moći nužan za menadžera, dobro je poznato da moć kvari – posjedovanje moći se obično povezuje s većom usmjerenosti na sebe koja za posljedicu često ima povlastice, korupciju pa čak i tiraniju. Ipak, „krivac“ za negativno korištenje moći nije sam motiv za moći, već druge osobine poput agresivnosti, narcisoidnosti i sl., koje određuju način na koji će se motiv za moći manifestirati u ponašanju. Kako bi ispravno usmjerio svoj motiv za moći, za dobrog menadžera je važno da ima dobru kontrolu nad svojim impulsima i težnjama koje dolaze s ostvarenom pozicijom moći, odnosno da ima dobru samokontrolu. U jednom od najčitanijih Harvard Business Review članaka, slavni psiholog David McClelland utvrdio je da najbolji menadžeri pokazuju kombinaciju visokog motiva za moći i samokontrole, a ovaj nalaz vrijedi i danas.

Kako prepoznati osobe s visokom samokontrolom?

Osobina samokontrole najviše dolazi do izražaja kada smo suočeni s iskušenjima, no svakoga različite stvari dovode u iskušenje i proces odolijevanja iskušenjima se obično odvija „unutar osobe“ i nije baš vidljiv drugim ljudima. Ipak, postoje neki obrasci ponašanja u poslovnom kontekstu koji mogu ukazivati na visok stupanj samokontrole – osobe s visokom razinom samokontrole obično dovršavaju zadatke u roku (ili čak i prije), unaprijed predviđaju što bi ih moglo ometati u obavljanju posla i prilagođavaju svoje planove tome te čak i kada su pod izrazitim stresom i u teškim životnim trenucima, uspijevaju kontrolirati emocije i izvršiti radne zadatke.

Emocionalna inteligencija

Zašto je važna?

Dobar menadžer mora dobro razumjeti svoje zaposlenike kako bi znao što im je potrebno da bi bili zadovoljni i da bi dobro obavljali svoj posao. Osim toga, korisno je da menadžer zna potrebe i želje ostalih ljudi s kojima kontaktira (npr. klijenti, drugi menadžeri, njegovi nadređeni) te da bude vješt u uspostavljanju odnosa s drugima i uvjeravanju u korisnost vlastitih ideja. Na taj način menadžer može lakše osigurati dobro provođenje odluka koje želi donijeti. Stoga će ljudi koji su emocionalno inteligentni, odnosno oni koji se mogu „staviti u kožu“ drugih ljudi, biti bolji menadžeri.

Kako prepoznati osobe s visokom razinom emocionalne inteligencije?

Budući da se emocionalna inteligencija izražava u odnosu s drugim ljudima, u poslovnom kontekstu će ju najbolje prepoznati osobe s kojima zaposlenik najbliže surađuje. Emocionalno inteligentne osobe pokazivat će iskreni interes za druge, zanimat će ih tuđa životna situacija, trenutne poteškoće, ali i pozitivne stvari koje proživljavaju i drugi će ih doživljavati kao osobe koje dobro slušaju i s kojima je ugodno razgovarati.

Karizma

Zašto je važna?

Dobar menadžer mora biti lider u punom smislu te riječi – on mora motivirati ljude kojima je nadređen, poticati ih da daju svoj maksimum i da ulože trud i budu kreativni u rješavanju izazovnih poslovnih problema. Ovo će puno lakše izvesti ljudi koji imaju karizmu jer oni prenose vrijednosti organizacije i ciljeve koje zaposlenici trebaju ispuniti na jasan, a ujedno strastven, entuzijastičan i inspirativan način. Karizmatičan način komunikacije može se naučiti, ali nekim osobama je on „prirodniji“ i puno lakše će ga dodatno razviti. 

Kako prepoznati karizmatične osobe?

Od svih navedenih osobina, ovu je vjerojatno najlakše prepoznati jer karizmatične osobe „isijavaju“ entuzijazam. One pričaju o svojim vrijednostima, poslovima koje rade i uspjesima koje su ostvarili na entuzijastičan način, tako da u potpunosti okupiraju pažnju drugih. Dobar primjer za ovo je mladi Mate Rimac koji predstavlja svoje izume još 2006. Već tada se moglo naslutiti da on ima „ono nešto“ zbog čega i danas inspirira svoje zaposlenike, koji zajedno s njim ostvaruju pothvate teško zamislive u Hrvatskoj.

Iako smo ovim člankom pokušali objasniti kako prepoznati lidere, iz svega navedenog bi trebalo biti jasno da ovo nije nimalo jednostavan zadatak, pogotovo ako nemamo priliku dugotrajno i pažljivo opažati ponašanje osoba u poslovnom kontekstu. Stoga ćemo u trećem dijelu našeg serijala o dobrim liderima opisati neke psihološke alate koji nam mogu pomoći u prepoznavanju lidera.

Podaci izneseni u ovom tekstu djelomično ili u potpunosti proizlaze iz istraživanja koja su provedena u sklopu projekta “Implicitna licnost, vođenje i donošenje odluka u organizacijama” (IP-2018-01-9354).